Tema ovogodišnje 34. tradicionalne konferencije trgovaca i proizvođača MAGROS 2022 bila je vrlo izazovna. Riječ je o trgovini u uvjetima zelene tranzicije i klimatskih promjena, ali i novim izazovima – uvođenje eura, prekidi ili zastoji u lancima opskrbe i slično – koji stoje pred svim trgovcima i proizvođačima.
Iz izbora tema koje su bile na dnevnom redu, vidljivo je da su uvodničari i panelisti najviše govorili o temama koje ponajviše odražavaju te promjene: ekonomski, ekološki i sociološki utjecaji na poslovanje, distribucija hrane u urbanim sredinama, održivi lanci opskrbe, e-trgovina, prijelaz na euro, te novim zahtjevima potrošača i promjenama u ponašanju.
Pandemija je imala ogroman utjecaj na razvoj maloprodajnog sektora u cijelom svijetu, pa tako i kod nas. Zaključavanje je ubrzalo postojeći trend prema digitalnoj i zelenoj tranziciji trgovina. Ulaganja u digitalno i višekanalno područje, prvobitno planirana tijekom nekoliko godina, provedena su u samo nekoliko mjeseci. E-trgovina bila je spas za potrošače. Iako nije u potpunosti nadoknadila gubitke koje su doživjela mnoga mala i srednja poduzeća, ona je apsorbirala velik dio ekonomskog šoka.
Međutim, potreban je daljnji rad kako bi se osiguralo da širi maloprodajni sektor može optimalno koristiti rješenja koja nudi digitalna transformacija.
Maloprodavači i veletrgovci pokazali su da održivost i klimatske promjene shvaćaju ozbiljno, ostavljajući jasne i mjerljive ciljeve za smanjenje utjecaja svog poslovanja i proizvoda koje prodaju. Većina tvrtki bila je proaktivna u postavljanju jasnih ciljeva kako bi postale ugljično neutralne, te u prijelazu na održivi promet ostvarivale povećanu energetsku učinkovitost. Ugrađuju novu rashladnu opremu, postavljaju punionice na parkiralištima svojih prodavaonica i koriste više obnovljive energije. One kontinuirano poboljšavaju ekološki učinak i pokreću ekološki dizajn svojih proizvoda.
U samom uvodu u konferenciju, voditelj Tomislav Cerovec naglasio je kako su prekidi u lancima opskrbe natjerali voditelje maloprodajnih opskrbnih lanaca da poduzmu radnje na više frontova kako bi upravljali nestabilnošću i osigurali dostupnost proizvoda, te kako bi zadovoljili potražnju potrošača, odnosno, riješili trenutne poremećaje u opskrbnom lancu i osigurali zalihe za buduća razdoblja.
Glavni urednik Suvremene trgovine Srećko Sertić naglasak je stavio na izazove koje sa sobom nosi digitalizacija u poslovanju. „Digitalna transformacija integrira najnovije digitalne tehnologije u sve oblasti poslovanja i stvara tektonske promjene u načinu rada kompanija i njihovom odnosu prema vanjskom svijetu, kao i u odnosima unutar kompanija. Digitalna industrijska revolucija iz osnova mijenja sve oblasti poslovanja, i uslužne i proizvodne. Digitalno poslovanje, za razliku od dosadašnjeg elektronskog poslovanja, teži potpunom prevladavanju granice između digitalnog i fizičkog svijeta, integracijom digitalnih tehnologija u sve poslovne procese“, rekao je Sertić.
Istakao je, također, da je trgovina na malo doživjela više promjena u posljednjih dvije-tri godine nego u prethodnih 50 godina. Doista, tempo promjena ubrzavao se tijekom pandemije COVID-19, jer su se trgovci prilagodili promjenama u potrošnji, promjenama kanala i rastućim očekivanjima kupaca u pogledu brzine i pogodnosti. U stvari, trka za skraćivanjem ciklusa – od klika do kupca – vjerojatno će imati najveći utjecaj na oblik budućih višekanalnih opskrbnih lanaca.
Usklađivanje proizvodnih procesa
Ines Ignjatović, direktorica Strateškog razvoja poslovanja u Podravki, upoznala je sudionike Konferencije s globalnim okolišnim problemima potrošača u 2022. i ujedno naglasila koji su čimbenici njima važni. Pritom je istakla važnost i značenje održivost i brendova. Upravo povezivanje brendova i potrošača kroz zajedničke vrijednosti, daje stvarni doprinos kompanijama i brendovima u održivom razvoju. Ilustrirala je to primjerom Podravke gdje se proizvodi i proizvodni procesi usklađuju sa zahtjevima okruženja, npr. smanjivanje karbonskog otiska, povećanje samodostatnosti kroz vlastitu poljoprivrednu proizvodnju i jačanjem kooperacije. Nutritivne trendove ugrađuje se u nove inovativne proizvode, ali i u poboljšanje postojećih proizvoda. Pritom brendovi indirektno osiguravaju pomake po pitanju korištenja održivih proizvoda.
Razmatrajući neka otvorena pitanja zelene transformacije, naglasila je da su sve investicije u području energetike sagledane i vrednovane na energetski učinkovit, a okolišno održiv te ekonomski isplativ način. Prva sunčana elektrana krenula je s radom 2020. U naredne dvije faze krenuti će s radom i nove sunčane elektrane koje će do konca 2023. pokrivati više od 40% potrošnje električne energije Podravkinih tvornica na lokaciji Danica.
Podravka u svoje poslovanje uvodi Lean metodologiju s ciljem efikasnijeg korištenja resursa, te pružanja brže i kvalitetnije usluge. Realizacijom projekta novog logističko-distributivnog centra, konsolidirat će se veći broj trenutačnih skladišnih prostora te smanjiti emisija CO2. U rujnu 2022. godine završena je energetska i informatička obnova poslovnog sjedišta Podravke u Koprivnici, a potrošnja energije za grijanje smanjuje se za više od 80%.
S velikim zadovoljstvom je istaknula da je Podravka dobitnica priznanja „Lider održivog razvoja 2021.“ Time je svrstana u TOP 5 kompanija u Hrvatskoj koje potrošači smatraju društveno i klimatski odgovornima.
Otkloniti strah potrošača
Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, govorila je o implikacijama uvođenja eura u normalno poslovanje. „Manevarski prostor samostalne politike HNB-a bio je usko ograničen potrebom očuvanja stabilnosti tečaja. Ulaskom u Eurosustav, HNB postaje jedna od nacionalnih središnjih banaka koje operativno implementiraju odluke Europske središnje banke. To znači više prostora za aktivniju monetarnu politiku kroz standardne instrumente djelovanja na kamatne stope u očuvanju stabilnosti cijena, a ne fokusiranje na tečaj kao do sada“, kazala je Ivanov. Upozorila je da se otvara i prostor za operacije zelenog centralnog bankarstva uz otkup i zelenih korporativnih obveznica i prihvaćanje vrijednosnica izdavatelja s nižim karbonskim otiskom pri zaduživanju banaka iz primarne emisije.
Profesorica Ivanov prisutne je upoznala s nekim kretanjima u zemljama gdje je uveden euro kao sredstvo plaćanja i određene pojavnosti vezane uz taj proces koje se odražavaju u trgovini. To se, prije svega, odnosi na korištenje kovanica i strah građana od zaokruživanja cijena na više. „Ako inflacija ne oslabi, već sada znamo da će cijene u siječnju biti pod pritiskom rasta nevezano o uvođenju eura“ – istakla je, naglasivši da je rujanska inflacija za eurozonu iznosila 10%, a najveća je u Njemačkoj.
Upozorila je također na efekte mentalnog računovodstva koje traži našu trajnu pozornost, te nesuglasje oko cijene pojedinih proizvoda, na primjer kave. Sigurno je da će iznos plaća i mirovina s manje novčanih jedinica povećati nelagodu i osjećaj siromaštva, ali to je proces koji moramo prevladati u hodu. Realno je pitanje da li je vrijeme donošenja odluke o uvođenju eura najbolje pogođeno s obzirom na krupne promjene na tržištu.
U nastavku su održana dva panela, koja su pobliže pojasnila neka kretanja i način kako ih direktni trgovci i proizvođači prevladavaju. U prvom, pod nazivom Trgovina u uvjetima zelene tranzicije i klimatskih promjena sudjelovali su: Ivica Katavić, predsjednik Udruženja trgovine pri HGK i predsjednik Nadzornog odbora KTC-a; Robert Fućak, predstavnik Saveza udruga malih trgovca RH, Nera Tomić, iz Sektora poslovne podrške u Konzumu; Marijana Sumpor, predsjednica Odbora za gospodarski razvoj Gradske skupštine Grada Zagreba i Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine RH.
U drugom panelu na temu Uvođenje eura i utjecaj na trgovinu i potrošače učestvovali su: Hrvoje Šimić, direktor tvrtke Tekstilpromet; Sabina Cvitan, v.d. voditelja Službe za zajmove HAMAG-BICRO-a; Ivona Bačelić Grgić, poslovni tajnik Udruženja trgovine HGK; Branka Augustinović, načelnica Sektora za zaštitu prava potrošača Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH; Martin Evačić, direktor Narodnog trgovačkog lanca i Tihomir Mavriček, izvršni direktor Hrvatske narodne banke.
Konkretne pripreme pomažu
Zaključno, sudionici Konferencije smatraju da bi tržišno okruženje u sljedećih 12 do 18 mjeseci moglo biti teško. Kako bi prevladali raznovrstan niz izazova i istovremeno zadovoljili potrebe potrošača, trgovci na malo moraju biti spremni poduzeti hrabre akcije i nastaviti ulagati u ključna područja kao što su online, novi fondovi profita, analitika, održivost i ljudi.
Iako temeljni recept za ove radnje nije potpuno nov, njegova složenost raste s različitim zahtjevima potrošača s niskim i visokim prihodima i diferenciranijom ponudom na online tržištu. Stoga će trgovcima na malo biti od vitalnog značaja da ojačaju svoju različitu ponudu prilagođenu ovim različitim potrebama, na primjer, kroz rebalans cjenovnih razina, izgradnju privatnih robnih marki, prilagođavanje asortimana i cijena specifičnim za trgovinu i personaliziranje promocija.
Cijeli opis konferencije bit će objavljen u narednom broju časopisa Suvremena trgovina koji izlazi krajem listopada.
MAGROS 2022 – Naglasak na novim izazovima