Ovrha na plaći prema Ovršnom zakonu

Ovrha na plaći prema Ovršnom zakonu

objavljeno u: Novosti

Ovršni zakon obvezuje poslodavce na provedbu ovrhe na plaći kada je riječ o kreditnim i drugim dužničko vjerovničkim odnosima u koje je stupio radnik te primjenu postupka po kojem sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava.

Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećineplaće ovršenika. Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili smanjenja odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2016. iznosi 5.664,00 kune.

U slučaju ako ovršenik prima plaću koja je viša od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće RH (=3.776,00 kn). Ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja izuzet je od ovrhe iznos u visini jedne polovine prosječne neto plaće RH (=2.832,00 kn), a ako se radi o ovrsi za uzdržavanje djeteta, izuzeti se od ovrhe može iznos u visini jedne četvrtine mjesečne isplaćene neto plaće RH (=1.416,00 kn).

Navodimo dva primjera izračuna ovrhe na plaći zavisno od visine plaće u odnosu na prosječnu plaću.

Primjer 1. – Radnik prima neto-plaću u svoti od 5.230,00 kuna, može mu se plijeniti ukupno 1.743,33 kune

Obrazloženje

–          smije se plijeniti do 1/3 radnikove neto-plaće (jer je manja od republičkog prosjeka) i to se uplaćuje na račun vjerovnika – ovrhovoditelja

–          ostale 2/3 radnikove neto-plaće moraju se uplaćivati na njegov zaštićeni račun (ako nema zaštićenog računa, onda se taj dio uplaćuje na radnikov redoviti račun

Primjer 2. – Radnik prima neto-plaću u svoti od 11.250,00 kuna, može mu se plijeniti ukupno 7.474,00 kune

Obrazloženje

–          smije se plijeniti sve iznad 2/3 republičkog prosjeka (jer je plaća veća od republičkog prosjeka), dakle 11.250,00 – 3.776,00 = 7.474,00 kune, i to se uplaćuje na račun vjerovnika – ovrhovoditelja

–          zaštićeni dio 2/3 republičkog prosjeka mora se uplaćivati na radnikov zaštićeni račun, a ako ga nema onda na radnikov redoviti račun

Ovršnim zakonom članak 172. izuzeti su od ovrhe:

1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,

2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju,

3. primanja po osnovi socijalne skrbi,

4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti,

5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno,

6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima,

7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika,

8. primanja po osnovi odličja i priznanja,

9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno.

10. utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke,

11. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,

12. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,

13. naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda,

14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada,

15. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

 

preuzeto s www.hok.hr